GORSKA SLUŽBA SPAŠAVANJA STANICA SARAJEVO

Prvi alpinističko-spasilački tečaj u Bosni i Hercegovini održan je 1938. godine. Jugoslovenska vojska je u to vrijeme donirala dva para nosila na skijama koja su bila raspoređena u planinskim kućama na planini Bitovnji i u Štinjem dolu na Bjelešnici. U to vrijeme nema pisanih tragova o nesrećama na našim planinama.

U snježnoj mećavi 19. augusta 1949. godine, na planini Prenj, smrtno su stradale Slovenke Ada Mođić i Marija Hribar. Dvije godine kasnije, 1951.godine, prilikom vježbe na stijeni Babinog zuba na Darivi smrtno je stradao Hidajet Haračić. Krajem februara 1953. godine na Prenju je smrtno stradao Mladen Škreb, alpinista iz Zagreba, što je više nego potenciralo potrebu za organiziranom službom spašavanja u planinama Bosne i Hercegovine.

Da bi se uopšte mogla organizirati Gorska služba spašavanja bilo je prije svega potrebno organizirati selekciju i školovanje specijalističkih kadrova. Tadašnja JNA je bila glavni nosilac takvih aktivnosti, a kasnije su naši budući instruktori na školovanje odlazili u susjednu Sloveniju. Nekoliko specijalističkih seminara za spasioce održano je na Prenju i Čvrsnici.

Naši instruktori su pored školovanja i osposobljavanja spasilaca u BiH pomogli osposobljavanju Gorskih spasilaca i u susjednim republikama, Srbiji i Crnoj Gori, a ti tečajevi su održavani na planinama Srbije i Crne Gore.

oNama1

Vježba članova GSS Stanice Sarajevo 1953. godina, Prenj

Školovanje kadrova GSS-a vrši se kontinuirano, a stalno prisutan problem je pitanje kolektivne opreme stanica i lične opreme za spasioce.

Može se reći da su od samih početaka pa sve do danas članovi spasilačkih ekipa GSS-a koristili ičnu opremu, ali i transportna sredstva (automobili) uglavnom kupljeno od vlastitih sredstava.

Potrebno je naglasiti da su gotovo svi članovi GSS–a bili u to vrijeme zaposleni, pa nabavka tako skupe lične opreme i nije bila poseban problem.

Najvažnije je to da su naši članovi imali neograničenu podršku od strane svojih pretpostavljenih (direktora, šefova i drugih rukovodioca) kada je trebalo da učestvuju u akcijama traganja ili spašavanja, nije bilo upitno vrijeme njihovog odsustvovanja sa radnog mjesta.

Ovo je također potrebno zakonski i proceduralno riješiti, jer vrijeme u kojem danas djeluje GSS Stanica Sarajevo i njeni članovi ne poznaje takav odnos prema ovoj problematici.

Isto tako treba zakonski voditi računa i o materijalnoj nadoknadi, odnosno pojačanoj prehrani spasilaca u toku intervencija koje iziskuju izuzetne fizičke napore.

I pored toga u dugom periodu djelovanja GSS PS BiH i njegovih šest stanica imali su veliki broj intervencija među kojima su one nakon razornih zemljotresa u Skoplju i Banjaluci.

oNama2 

Članovi GSS Satnice Sarajevo u Trapistima kod Banjaluke nakon katastrofalnog zemljotresa u oktobru 1969. godine

Za organizaciju službe GSS-a na svjetskom prvenstvu u skijanju na Bjelašnici i Jahorini 1983. te na Zimskim olimpijskim igrama 1984. Gorska služba spašavanja Satnica Sarajevo dobila je niz pohvala na takmičenjima, a posebno od organizatora ZOI 84. U timu GSS-a je bilo angažirano 250 spasavalaca iz BiH i drugih republika.

oNama3

Zimske olimpijske igre 1984. godine – transport povrijeđenog skijaša

 

Na žalost, brojne su intervencije u istoriji djelovanja GSS Stanice Sarajevo bile i one nakon teških nesreća planinara, alpinista i izletnika u našim planinama koje su oduvijek privlačile brojne posjetioce i ljubitelje netaknute prirode.

Treba se prisjetiti tragedije na planini Bjelašnici u februaru 1962. godine kada je u snježnoj mećavi nadomak meteorološke opservatorije smrtno stradalo sedam mladih planinara iz Zemuna. Nakon dugotrajne potrage koju je otežavalo izuzetno loše vrijeme, orkanski vjetar i niske temperature pronađeno je svih sedam tijela, a u potrazi su bile angažirane sve snage kojima je u to vrijeme rasplagala GSS Stanica Sarajevo, te stanovništvo iz bjelašničkih sela i vojska.

oNama4

Akcija članova GSS Stanice Sarajevo nakon tragedije na Bjelašnici 1962. godine

Važno je naglasiti da u to vrijeme, a sve do danas u BiH nije bilo obučenih spasilačkih pasa, pa su psi morali doći čak iz Slovenije. Ovo je takođe veoma važan segment u oblasti spašavanja. I ovu oblast treba zakonski regulisati.

Članovi GSS Stanice Sarajevo učestvovali su i u spasilačkim akcijama nakon nekoliko avionskih nesreća u Bosni i Hercegovini:

1977. godine na planini Inač, nakon pada aviona u kojem je smrtno stradao Džemal Bijedić sa svojim pratiocima

1963. godine na planini Prenj u rejonu Bijele vode, kada se odmah nakon polijetanja sa aerodroma u Mostaru srušio putnički, klipni avion koji je letio na relaciji Mostar – Beograd. Nije bilo stradalih, ali su uz pomoć članova GSS-a , Stanice Mostar i Stanice Sarajevo, svi putnici i članovi posade evakuisani i zbrinuti u vrlo kratkom vremenu.

2004. godine članovi GSS Stanice Sarajevo bili su na mjestu pada aviona makedonskog predsjednika Borisa Trajkovskog koji je izgubio život u ovoj nesreći i bili su na raspolaganju u eventualnoj akciji potrage i transporta na teško pristupačnom terenu.

oNama5

Vježba GSS Stanice Sarajevo - spašavanje unesrećenog alpiniste Dariva-Sarajevo 2006. godina

Važno je napomenuti da rad GSS Stanice Sarajevo sa mladim, budućim spasavaocima doprinosi velikoj sigurnosti planinara u našim planinama. Kako su članovi  GSS Stanice Sarajevo ujedno i članovi planinarskih društava koji su pravilnom prevencijom doprinijeli da nakon posljednjeg rata niti jedan planinar nije stradao od posljedica NUS-a. To je, mora se priznati, u poslijeratnom vremenu, značajan podatak.

Treba istaći da su svakog vikenda, kada je i najbrojnija posjeta našim planinama, članovi šest stanica na raspolaganju planinarima, izletnicima, lovcima, ribarima, ali stanovništvu u nepristupačnim oblastima.

Svaki organizirani izlet, planinarska akcija je podržana od članova GSS Stanice Sarajevo, odnosno od stanica koje su najbliže mjestu održavanja akcije.

Nije rijetko da ljekari iz stanica GSS-a mjesnom stanovništvu pruža pomoć i lijekove iako nisu od strane svojih medicinskih ustanova u kojima su zaposleni to obavezni učiniti.

Radi ilustracije iznosimo primjer akcije u 2005. godini u mjesecu februaru kada su nakon obilnih snježnih padavina, brojna sela u našim planinama ostala bukvalno odsječena od ostatka svijeta. Ekipa od oko 25 gorskih spasavalaca na skijama, u širem rejonu Žepe, Goražda, Rudog i Bjelašnice dostavila je određenu količinu hrane i lijekova stanovništvu, a naši ljekari, predvođeni dr.Tigranom Elezovićem uz punu podršku sarajevske Hitne pomoći i dr.Alije Mulaomerovića, medicinski zbrinuli one zdravstveno, najugroženije stanovnike.

U saradnji sa pripadnicima Zračnih snaga Armije u toku prošle godine članovi GSS Stanice Sarajevo izvršili su nekoliko helikopterskih transporta smrtno stradalih ili bolesnih iz nepristupačnih planinskih oblasti.

Članovi naše stanice su svakodnevno angažirani na obezbjeđenju ski staza na  Bjelašnici i Igmanu sa velikim brojem intervencija nakon povreda nastalih na stazama, a u saradnji sa ekipama Hitne pomoći Sarajevo.

oNama6

Članovi GSS PS BiH – Stanica Sarajevo na obezbjeđenju ski staza na Bjelašnici 2005. godina

 

Na žalost, ova oblast nije uređena, niti zakonski, niti proceduralno, pa se ona mora uzeti u obzir kao jedan od najvažnijih segmenata kada je u pitanju pomoć i spašavanje u našim planinama.

U posljednje vrijeme sve se više od strane najviših državnih struktura govori o BiH kao velikom turističkom potencijalu. GSS Stanica Sarajevo u tome mora imati značajnu ulogu kao garant sigurnosti svim posjetiocima naših planina.

Naše planine imaju veoma razvijene planinarske komunikacije sa prepoznatljivim, međunarodno dogovorenim oznakama planinskih staza i puteva. Nažalost markacije na planinarskim stazam se redovno uništavaju.

Iskustvo naših spasioca govori u prilog ovom zahtjevu, jer nekoliko akcija u posljednjih par godina uzrokovane su upravo „zahvaljujući“ ovom problemu.

Jednako tako i oblast turizma koju pokrivaju Turističke zajednice, bilo na gradskom, kantonalnom ili federalnom nivou mora imati podršku kroz zakonske odredbe o sigurnosti domaćih i stranih posjetilaca naših planinskih oblasti.

Ovo se posebno odnosi na zakonsko regulisanje procedure javljanja i obavještavanja o nesrećama u teško pristupačnim oblastima.

Potrebno je zakonski regulisati proceduru javljanja i obavještavanja o nesrećama u planinama i podizanje nivoa pripravnosti GSS stanica, pogotovo u vrijeme velikih snježnih padavina ( opasnost od lavina i sl. ).

Gorska Služba Spašavanja
Mountain Rescue Service

Centar za obavještavanje

121

+387 62 654 456
+387 61 299 443

gss@gss-sarajevo.com